Prehrambena Industrija - Bosna i Hercegovina

Konkurentnost bh. mljekara upitna

Otkupna cijena litra sirovog mlijeka u Evropskoj uniji je posljednjih mjeseci drastično pala i praktično je sve bliža prosječnoj otkupnoj cijeni mlijeka u BiH, što bi realno moglo dovesti u pitanje konkurentnost domaćih mljekara na evropskom tržištu, ukoliko dobiju zeleno svjetlo za izvoz u EU.

Međutim, pojedini mljekari iz BiH, gdje je prosječna otkupna cijena za litar sirovog mlijeka dosta šarolika i iznosi između 35 i 60 feninga, tvrde da i pored toga ipak mogu kvalitetom pobijediti na evropskom tržištu.

Naime, neto cijena za litar mlijeka u EU pala je na svega 30 evrocenti, koliko otprilike iznosi i u BiH. Taj pad se dogodio pod uticajam ruskog embarga na prehrambene proizvode iz EU, ali i zbog ukidanja kvota za mlijeko u EU od 1. aprila 2015. od kada svaki poljoprivrednik može da proizvede mlijeka koliko želi.

Samo u maju, u odnosu na april ove godine, cijena po kojoj vodeći evropski mljekari plaćaju svoje dobavljače pala je u prosjeku za 0,34 centa na 30,83 centi neto po litru sirovog mlijeka.

U Njemačkoj, čiji političari su se žestoko zalagali za ukidanje kvota za mlijeko, proizvodi se sve više mlijeka, usljed čega su cijene smanjene u posljednjih nekoliko mjeseci više puta. Isto tako, otkupne cijene mlijeka u Sloveniji padaju od marta 2014, upozorava Dejan Židan, slovenački ministar poljoprivrede. Do maja ove godine, otkupna cijena mlijeka u ovoj zemlji pala je za 25 odsto i najniža je u posljednjih pet godina.

Tamošnji mediji prenose da se pritisak na cijene mlijeka u EU povećava, a poljoprivrednici strahuju za svoj opstanak.

"Cijena mlijeka ne odražava tržišne snage. Prag bola je dostignut", kaže Andra Ruprešter, austrijski ministar poljoprivrede.

Alarmantna situacija na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda i svinjskog mesa bila je razlog za prvi zajednički sastanak ministara poljoprivrede u EU, pod novim predsjedavanjem Luksemburga. Naime, kao rezultat ukidanja kvota, Azija postaje sve interesantnije tržište za mljekarsku industriju EU. Izvoz mliječnih proizvoda u Kinu doživljava ekspanziju, a sve je više kompanija koje dobijaju izvoznu licencu.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, rekao je da je pad cijena sirovog mlijeka u EU uzrokovan prije svega gubljenjem tržišta Rusije.

"Nema to veze s ukidanjem kvota, ali ima i sa dodatnim subvencijama koje su dobili tamošnji proizvođači i pokrili taj pad cijene. Oni su dobili oko 250 miliona evra da pokriju te gubitke u proizvodnji, pored redovnih podsticaja i to je razlog pada cijena", rekao je Usorac.

Prema njegovim riječima, i u BiH je otkupna prosječna cijena za litar mlijeka oko 30 evrocenti, ističući da to neće predstavljati problem za bh. mljekare.

"Mi imamo bolji kvalitet mlijeka. Mi nećemo biti njima konkurentni cijenom ukoliko dobijemo dozvolu za izvoz mlijeka u EU, ali hoćemo kvalitetom, koji je kod nas daleko bolji, jer još ne proizvodimo čisto industrijski, kao oni", kazao je Usorac i dodao da se kvalitetom moramo izboriti za tržište. On je ocijenio da cijelom svijetu, pa tako i BiH, u narednih pet godina prijeti ozbiljna nestašica goveđeg mesa i mlijeka.

Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka u FBiH, rekao je da je otkupna cijena u FBiH dosta šarolika, od opštine do opštine i od kantona do kantona, te da se kreće otprilike oko 45 feninga. Prema njegovim riječima, pad otkupnih cijena mlijeka u EU može imati negativan uticaj na domaće mljekare, u slučaju odobravanja izvoza u EU, ističući da bh. mljekari teško da mogu biti konkurentni na tržištu EU, koja mnogo ulaže u ovu proizvodnju. Kao jedan od načina jačanja domaćih mljekara, on je predložio ukrupnjavanje proizvodnje, odnosno udruživanje više malih mljekara u velike, kako bi lakše nastupali na tom tržištu.

Inače, Kancelarija za hranu i veterinarstvo BiH poslala je Evropskoj komisiji listu na kojoj se nalaze četiri mljekare koje ispunjavaju uslove za izvoz u EU, a koji bi trebalo da im bude odobren u narednim mjesecima. Ipak, do zvaničnog početka izvoza moraju se ispoštovati još neki zahtjevi, poput usvajanja neophodnih zakonskih rješenja, sprovođnja akcionog plana, nakon čega bi se očekivalo zeleno svjetlo inspektora Kancelarije za hranu i veterinarstvo EU koji bi došli u kontrolu.